Crkvica se u pisanim vrelima prvi put spominje u prikazu dobara splitske nadbiskupije 1397. g., no drži se da je podignuta mnogo prije 14. st. Obilježja su joj rustikalnost, neraščlanjenost vanjštine i unutrašnjosti, bačvasti svod i polukružna apsida. U turskim je vremenima crkvica zapuštena, a od udara groma 1752. g. stradala je do temelja.

Svetomu Juri, zaštitniku Poljica i svetcu inače omiljenomu u mnogim, ne samo slavenskim, kršćanskim narodima, posvećene su u Podstrani dvije crkvice, obje na gorskom hrptu. Crkva na vrhu Perunsko (441 m) podignuta je na mjestu pretkršćanskog svetišta u kojemu se štovao praslavenski Perun, a koje se nalazilo unutar opsega mnogo starije, prapovijesne gradine, tzv. Duge gomile.

Sve ovo ukazuje na to da vrh Perunsko s crkvicom sv. Jurja čuva obredni kontinuitet ne samo iz praslavenskog razdoblja nego i iz mnogo starijeg vremena te da bi svetojurjevski hodočasnički ophod s blagoslovom polja, koji se kod ove crkvice odvija 23. travnja, mogao biti svojevrsni daleki odjek tih prastarih kultova.

Do crkve sv. Jure i vrha Perunsko vode tri puta obilježena planinarskim oznakama i putokazima: iz Strožanca, iz smjera Gornje Podstrane te iz Vilara na sjevernoj strani brda.