Položaj

Položaj, reljef i klimatske značajke Podstrane

Lepeza podstranskih krajobraza širom je rastvorena: od gorskih vrhova i južnih padina Peruna, do morske obale i akvatorija te riječne obale i ušća Žrnovnice. Blaga mediteranska klima masline i oaze pitome netaknute prirode nezaboravnim će učiniti izbor bilo kojeg od ponuđenih vidova obilaska i boravka u Podstrani.

Teritorij Općine Podstrana u cijelosti zauzima južnu stranu brda Perun prostirući se od njegova vršnog grebena do morske obale.

Sjeverozapadnu granicu Podstrane čine donji tok i ušće rijeke Žrnovnice, a jugoistočnu obalni brežuljak Veliki Mutogras (98 m). Prosječna udaljenost između brdskog grebena i morske obale je oko 2,5 km, a ukupna površina općinskog teritorija iznosi oko 11,5 km2.

Strmi vapnenački Perunov hrbat markantno je obilježje čitava podstranskog krajobraza. Pruža se usporedno s podstranskom obalom te je dug (do Velikog Mutograsa) oko 6 km, a visok prosječno 450 m.

Najviša se općinska kota, vrh Križ (533 m), nalazi zapadno od sela Gornja Podstrana.

Prema rijeci Žrnovnici,Perun je oštro odsječen danas zatvorenim kamenolomom nad kojim dominira masivno stjenovito bȉlo s trima vrhovima: Perunsko (441 m), Veliki Perun (443 m) i Perunić (448 m).

Iza Perunova hrpta otvara se mjestimice prostrana kamenita visoravan, najšira u dijelu iza vrha Križa, dok se prema jugu strane brda obrušuju oblikujući ponegdje strmce, i do 170 m visoke, koji mjestimice završavaju siparima ili točilima.

Najveći dio brdskog profila tvori plodna flišna padina, prosječnog nagiba oko 15°, u čijem sastavu prevladava lapor (tupina) pokriven rahlim tlom, dok su priobalne naplavine najmlađi i najuži podstranski geomorfološki pojas.

Osim kod Velikog Mutograsa i brežuljka Kurilac gdje se strmo spušta prema moru, podstranska je obala uglavnom niska i šljunkovita te malo razvedena, a jedinu je veću uvalu oblikovalo pjeskovito ušće rijeke Žrnovnice.

U cjelini okrenuta prema jugozapadu, a Perunom zaštićena od snažnih i hladnih sjeveroistočnih vjetrova, Podstrana je jače izložena jedino maestralu koji za ljetnih sparina donosi ugodno osvježenje i udarima lebića koji redovito nekoliko puta godišnje zapuše njezinom obalom.

Podstranske mikroklimatske posebnosti specifično su utjecale na autohtoni biljni pokrov te usmjerile podstransko gospodarstvo na ekološki orijentirano poljodjelstvo i turizam.