Prapovijesni tragovi – Pišćenica, Vilanjski grad i Obloženica

Greben, vrhovi i vršna zaravan brda Perun veoma su bogati ostatcima prapovijesnog graditeljstva. Ilirsko prastanovništvo bilo je mahom stočarsko i preferiralo je brdske prostore. Njihove naseobinske i obrambene gradine te grobišne i obredne kamene gomile tipični su elementi brdskog kulturnog krajobraza Podstrane.

Pišćenica je velika kamena gomila iznad G. Podstrane. Nalazi se oko 1 km istočno od crkve sv. Jure na Vršini, na oko 480 m n. v. Stožasta je oblika, široka oko 30, a visoka oko 7 m. Sa svih je strana nasuta grubim kamenjem koje se na vrhu raspalo u sitni šljunak. S južne strane ove gomile, na kojoj se uočavaju podzidi, nađeni su ulomci ilirsko-rimske keramike koji upućuju na izvorno grobišni i kultni karakter ove gomile, no ona je mogla služiti i kao strateška točka budući da je s nje bilo moguće kontrolirati sav okolni morski i kopneni prostor te uspostaviti vizualni kontakt s ostalim utvrđenim položajima na Perunu, što je i njezinim graditeljima bilo od vitalna značenja. Pišćenicom je prolazila i granična linija od Mutograsa na obali do položaja Krč u Dubravi kojom su se razgraničivali teritoriji dvaju ilirskih plemena: podstranskih Pituntina i jeseničkih Narestina. Do Pišćenice vode obilježeni planinarski putovi iz G. Podstrane i od crkve sv.  Jure na Vršini.

Vilanjski grad je gradina smještena nasred kamene zaravni, sjeveroistočno od Sv. Jure. Visoka je 10-ak m, a okružuju je dva suhozida od kojih je donji mnogo veći i širi. Položaj ove gradine i orijentacija njezinih najmasivnijih dijelova navode na zaključak kako je i njezina funkcija mogla biti razgraničenje pastirske domene između ilirskih plemena – podstranskih Pituntina i jeseničkih Narestina, čija je međuplemenska granica prolazila tim područjem. Gradina je dostupna premda do nje ne vodi obilježeni planinarski put.

Obloženica je najveća podstranska prapovijesna gradina. Njezin četverokutni oblik, umjesto polukružnog oblika uobičajenog oko obrednih punktova, ukazuje na to da je riječ o gradini svjetovne funkcije, najvjerojatnije o pastirskoj nastambi. Nalazi se u podnožju vrha Perunić (448 m) pod kojim prolazi obilježeni planinarski put.