Lepeza podstranskih krajobraza širom je rastvorena: od gorskih vrhova i južnih padina Peruna, do morske obale i akvatorija te riječne obale i ušća Žrnovnice. Blaga mediteranska klima masline i oaze pitome netaknute prirode nezaboravnim će učiniti izbor bilo kojeg od ponuđenih vidova obilaska i boravka u Podstrani.
Teritorij Općine Podstrana u cijelosti zauzima južnu stranu brda Perun prostirući se od njegova vršnog grebena do morske obale. Sjeverozapadnu granicu Podstrane čine donji tok i ušće rijeke Žrnovnice, a jugoistočnu obalni brežuljak Veliki Mutogras (98 m). Prosječna udaljenost između brdskog grebena i morske obale je oko 2,5 km, a ukupna površina općinskog teritorija iznosi oko 11,5 km2.
U toponimiji Podstrane i Žrnovnice sačuvali su se jedinstveni, iznimno vrijedni tragovi prastarih slavenskih vjerovanja koja su sa sobom ovdje donijeli prvi hrvatski doseljenici. Ti su toponimi najstarije svjedočanstvo hrvatske prisutnosti (7. i 8. st.) na području današnje Republike Hrvatske te zajedno s nekoliko sličnih lokaliteta duž jadranske obale i u unutrašnjosti pružaju uvid u prastaru autentičnu kulturu i osebujni doživljaj svijeta hrvatskog naroda prije njegova pokrštenja.
Prvi poznati stanovnici Podstrane bili su Iliri, pripadnici plemena Dalmata. Krajem 1. stoljeća pr. Kr. Rimljani su na ovom živopisnom prostoru osnovali najstarije naselje pod nazivom Pituntium. Dolaskom Hrvata nicala su naselja na padinama brda koja se pitomo spuštaju do mora. Najstarije naselje Gornja Vas, okrenuto moru i suncu, podignuto je u neposrednoj blizini izvor –vode Mura.
Uživanje u moru i plažama glavni je adut klasične turističke ponude na hrvatskome Jadranu, a podstranska obala i akvatorij uz to se odlikuju zamjetnom čistoćom i urednošću. Čitava je podstranska obala pitoma i pogodna za kupanje te je kao plaža uređena i opremljena manje-više svom dužinom (6 km).
Rijeka Žrnovnica, koja svoj kratki tok završava ušćem u pjeskovitoj stobrečkoj uvali, zapadna je granica općine. Njezina lijeva obala i duž nje razmjerno dobro očuvana tipična riječna vegetacije grade izdvojenu krajobraznu cjelinu. Pošljunčena šetnica (2 km) prati riječnu obalu od ušća do Pete Peruna (kamenoloma).
Podstrana je prema sjeveroistoku u cijelosti zaklonjena padinama brda Peruna (Križ 533 m) koje je od vrha do dna bogato ostatcima ilirske kulture, tragovima praslavenskih mitskih vjerovanja te srednjovjekovnim crkvicama i grobljima nerijetko ukrašenima antičkim ulomcima.
Ova web stranica koristi kolačiće za bolje korisničko iskustvo.Prihvaćam Reject Pročitaj više
