Mutogras je istaknuti obalni brežuljak na krajnjem jugoistoku Podstrane čiji raznovrsni i raznodobni arheološki nalazi dobro ilustriraju kronologiju širenja i međusobnog utjecaja kultura na ovom dijelu jadranske obale.

Najstarija je prapovijesna gradina naseobinskog tipa, jedna od najvećih na podstranskom teritoriju i možebitno glavno naselje ilirskih Pituntina, a stajala je uz graničnu liniju prema susjednom ilirskom plemenu Nerastina (Jesenice). Ovo pituntinsko naselje na Mutograsu, vjerojatno okrenuto prema moru, u osvit je antike (4. st. pr. Kr.) bilo izloženo kulturnom utjecaju novodoseljenih Grka na što navode ulomci isejskoga tipa crno premazane keramike nađeni u zidanoj grobnici na južnoj strani brijega.

Utjecaj rimske kulture i postupna romanizacija također su obilno posvjedočeni: u istoj je grobnici nađen srebrni kvinarij s prikazom Rome i Dioskura iz 2. st. pr. Kr, na vrhu brijega nađeni su terakotna urna i srebrni novčić Julija Cezara, a na padinama više paljevinskih grobova s 15-ak balsamarija, keramički ulomci i ostatci zidova. Nekoliko godina poslije otkriven je i grob s predmetima posljednje faze ilirske (delmatske) kulture: vrhovima kopalja, ostatkom ogrlice od staklene paste i jantara, fibule i drugo. Na širem prostoru Mutograsa te na strmim padinama susjedne uvale Bajnice velika je koncentracija rimskih nalaza. Među ostatcima gospodarsko-ladanjskog imanja i kasnoantičkih grobova nađen je i ranocarski nadgrobni natpis s imenom domorodca Vinius Buri f.

Mutogras je danas pretežito turistički orijentirano naselje koje u svoju ponudu, osim prekrasne šljunčane plaže, uključuje i sportsko-rekreativne sadržaje budući da iz Mutograsa počinje planinarski put koji vodi prema Perunu i atraktivna biciklistička staza.