Podstrana je jedan od 12 poljičkih katuna. Na prostoru današnjih Poljica od 13. stoljeća prostirala se Poljička Kneževina poznata još i kao Poljička Republika (1774. godine) koja je i do danas ostala jedinstvena zbog izrazito demokratskog društvenog uređenja. Sastoji se od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica, a bila je podijeljena na katune, koji su nosili imena dvanaest većih poljičkih sela. Poljičkom Republikom vladao je Poljički stol na čelu s velikim knezom. Poljičani su svake godine u Gatima, u podnožju brda Gradac, na blagdan sv. Jure javno birali svoju vlast.

Temeljni pravni instrument ustrojstva Poljičke Republike bio je slavni Poljički statut. Statut je skup uredaba običajnog prava, a najstarija sačuvana redakcija potječe iz 15. stoljeća. Riječ je o dokumentu neprocjenjive vrijednosti za hrvatsku povijest, ali i za pravne temelje Europe. To je dokument koji zorno pokazuje koliko su napredni bili stari Poljičani koji su živjeli u jednom od malobrojnih istinski demokratski uređenih društava tog vremena. Poljička Republika prestala je postojati 1807. godine nakon dolaska Napoleonove vojske.

Kao potvrda njene slavne i sedam stotina godina duge povijesti danas nam ostaju mnogobrojne crkvice i kapele, mnoge tradicijske kamene građevine, čuveni Poljički statut, te gluvo kolo i ojkanje kao nematerijalna kulturna baština uvrštena na UNESCO-ov popis baštine čovječanstva. Poljički soparnik tradicionalno je jelo poljičkih seljaka, a danas istaknuti dio hrvatske nematerijalne kulturne baštine, ali i gastronomske ponude ovog kraja. Kao svjedok Poljičke Republike djeluje i Društvo Poljičana Sveti Jure Priko. Podstrana, kao ogranak tog Društva, organizira manifestacije u svrhu očuvanja sjećanja na poljičku povijest i običaje. Jedna od njih nosi naziv “Za poljičkim stolom” iz kojega je jasno da je riječ o manifestaciji u kojoj se okupljenima nastoji na zabavan i privlačan način približiti sve poljičke delicije od kojih je najpoznatiji poljički soparnik.

Pozivamo vas sve ove subote na Petrićevo na koncert Zorice Kondže.