Biciklizam

Biciklističke staze u Podstrani:

Šetnica uz rijeku Žrnovnicu, cca 3 km – lagana, ravna i ugodna staza za vožnju te razgled flore i faune rijeke Žrnovnice.

Makadamski put kamenolom Perun – Gornja Podstrana, cca 6 km – zahtjevna brdska staza s prekrasnim vidicima.

Vršina – Perunsko, cca 4 km – ekstremno teška staza po vršnom grebenu Peruna, terenu bogatom prapovijesnom i ranokršćanskom baštinom.

Perunsko – Vilar, cca 4,5 km – ekstremna downhill staza kojom se na spektakularan način spušta na cestu u kanjonu Vilar.

Lungomare, cca 6 km – lagana i ravna staza uz more kojom se uživa u ljepoti podstranske obale.

Mura – Mutogras, cca 1 km – ekstremna downhill staza koja vodi od izvora Mura do mora.

Put maslinika – hotel Le Meridien Lav, cca 5 km – zahtjevna staza koja iz Gornje Podstrane vodi kroz živopisni pejzaž oblikovan tradicijskim poljodjelstvom, a spušta se do mora u više inačica.

Staza „Zmijski kamen“

Staza povezuje središte Žrnovnice i povijesni lokalitet u Sv. Martinu. Počinje u lučici Strožanac te pošljunčenom lungomare, duž niza uvala i plaža, nastavlja do Sv. Martina, naselja s iznimno bogatom antičkom i srednjovjekovnom ostavštinom. Odatle se vraća u Strožanac te pošljunčenom šetnicom uz lijevu obalu rijeke nastavlja prema naselju Žrnovnica. Posjeta je vrijedan strožanački arheološki lokalitet i župna crkva Gospe u Siti, čije ime, pak, pripada mitološkom sloju a odnosi se na kult praslavenskog ženskog božanstva Mokoš. Zmijski kamen, zaštićeno kulturno-povijesno dobro, druga je ključna točka praslavenskog sakralnog krajobraza, a nalazi se tik uz cestu prema Žrnovnici, oko pola kilometra od ušća rijeke. Rijeka i staza zavijaju oko Pete Peruna to jest napuštenog kamenoloma na kojemu su snimane scene iz serijala „Game of trones“ te ulazi u naselje Žrnovnica. U središtu su župna crkva Uznesenja BDM s reljefom koji prikazuje praslavenski „Božanski boj“ te Antoničin mlin – izletište s jedinom očuvanom i obnovljenom mlinicom na rijeci Žrnovnici, na kojemu su također snimane sekvence istoga serijala.

DESTINACIJA	PODSTRANA
Broj staze	155
Ime staze	Pod Zmijskim kamenom
Fizička zahtjevnost	5
Tehnička zahtjevnost	4
Itinerar	Podstrana – Žrnovnica – Donje Sitno – Gata – Tugare – Srinjine – Žrnovnica – Podstrana
Opis itinerara	Kao nacrtan na platnu starih majstora, usidren na malom, izduženom poluotoku na dlanu Jadrana, Stobreč vas na prvi pogled poziva da ga i sami ovjekovječite u svojim putopisima. Smješten tik do Splita sa zapadne te ušća rijeke Žrnovnice s druge strane, svoju je povijest započeo još u željezno doba kao naselje Epetij. Odličan položaj u zaštićenom zaljevu s plodnim poljima u unutrašnjosti osigurali su mu značajan trgovački procvat u helenističko doba kada je opasan bedemom s dva lica, a današnje ime duguje zaštitniku Svetom Lovri. Delta rijeke nudila je bogato lovište ribe i divljači, a djelatnost branja soli utkala se i u toponime – Slanice i Soline. Žrnovnica se do ušća spušta svojim slapovima i brzacima tokom dugim 4,8 kilometra. I carica Marija Terezija se, prema legendi, zagledala u ljepotu ovog krajolika na proputovanju svojim Carstvom pa odlučila zastati i predahnuti od vreline ljetnog dana dok je umorne noge uronila u čistu i bistru vodu… Na lijevoj obali rijeke pronaći ćete još jedno iznenađenje: veliku, prirodno oblikovanu stijenu Zmijin kamen, mitološko mjesto pod Perunom zaštićeno kao kulturno dobro.
Tehničke karakteristike	Vožnja šetnicom uz rijeku Žrnovnicu označava početak staze dugačke 38,9 km uz 620 m nadmorske visine. Ovo je vrlo zahtjevna staza u treking okvirima. Uspon započinje odmah nakon šetnice i traje 8,6 km uz 5,5% prosječnog nagiba. Čitava se staza, osim vožnje uz šetnicu, vozi po asfaltiranim lokalnim cestama s malo prometa i dobrom podlogom. Najviša je točka kod Gornjeg Sitnog na 505 m iznad mora. Od te točke započinje spust koji, uz izuzetak dva kratka uspona, vodi sve do cilja u Podstrani. Nakon što uspješno savladate prvi uspon, ova staza je dalje vrlo lagana i nije fizički zahtjevna. Tehničku zahtjevnost nose vrlo kratki segmenti strmih gradijenata do 20%. Na spustu nema zahtjevnih ni opasnih dionica, no uvijek valja voziti oprezno. Ovu stazu možete savladati na svim vrstama bicikla – od trekinga do gravela, MTB ili cestovnog bicikla. Zbog povremenih strmih dionica preporučuju se kompaktni prijenosni omjeri.
Točke interesa
Polazna točka	Podstrana
Dužina staze	38,9 km
Visinska razlika	620 m
Najduži uspon	Filipovići – 8,6 km ; 5,5% ; 490 m
Najduži spust	Srinjine – 9,5 km ; -3,0%
Vrijeme vožnje	3-4 h
Asfalt	92%
Makadam	8%
Vrsta bicikla	Treking, cesta, gravel
GPS zapis	Podstrana 155 – Pod Zmijskim kamenom

Staza „Artur“

Staza povezuje plažu i povijesno-arheološki lokalitet u Sv. Martinu s eko-etno selom Gornjom Podstranom. Počinje kod crkve sv. Martina uz koju je nekoć stajao i dvorac čineći kompleks kojega se vlasništvo pripisuje hrvatskom knezu Mislavu. On je, po tvrđenju mletačkih izvora, sklopio mir s duždom Petrom Tradonikom 839. g. u Sancti Martini curtis, što će reći u Dvorcu svetog Martina. Crkva je podignuta na mjestu kasnoantičke crkve koja je stajala uz nekropolu. U crkvi se nalazi čuvena nadgrobna stela Lucija Artorija Kasta kojega se drži stvarnom osobom legendarnoga kralja Artura. Asfaltirana serpentina vodi do Gornje Podstrane pred kojom se skreće prema istoku do podnožja Pišćenice, najveće ilirske obredne gomile u Podstrani. Nakon okreta nastavlja se makadamom kroz selo G. Podstrana, čije je središte s crkvom Sv. Ante i Roka zakonom zaštićeno kulturno dobro, te pored zavjetne kapele Sv. Fabijana i Sebastijana, podignute za epidemije kuge u 18. st. Okretište je predviđeno na raskrižju iznad Strožanca odakle se vraća preko G. Podstrane u Sv. Martin.

Staza „Poljički krug“

U cijelosti prati asfaltirane prometnice kružeći oko masiva Primorske kose. Od lučice Strožanac vodi cestom prema Žrnovnici prolazeći uza Zmijski kamen te Petu Peruna i napušteni kamenolom. Nastavlja kanjonom Vilara prema selima Srinjine i Tugare, na čijem se ulazu nalazi „muzej“ Radilović, najveća amaterska zbirka etnološkog materijala s područja Poljica. Vrijedna je obilaska crkva Uznesenja BDM ili Gospe od Smova, pozicionirana usred šumovita brežuljka Smovo, prije ulaska u Gata. Brdo Gradac i pod njime Podgradac, mjesto izbora poljičkoga velikog kneza, srce su Poljičke kneževine. S vidikovca kod crkve sv. Jure, zaštitnika Poljica, pruža se veličanstveni pogled na ušće Cetine. U središtu Gata je muzej Poljica i spomenik Popu glagoljašu te crkva sv. Ciprijana, izgrađena na i sad vidljivim temeljima goleme kasnoantičke bazilike. Iz Gata zavojita dionica, prolazeći mimo kipa poljičke junakinje Mile Gojsalića i mimo svetišta Leopolda Mandića u Zakučcu, silazi u zapadni dio Omiša pored starog glagoljaškog sjemeništa i crkve sv. Petra Priko, zaštićenog kulturnog dobra. Jadranskom magistralom vraća se na početak u Strožanac.

Staza „Perun“

Kružna staza počinje u lučici Strožanac i nastavlja kroz naselje asfaltiranom cestom Put starog sela. Na četvrtom kilometru prolazi uz megalit Babina stina, a na petom ulazi na makadamski Put maslinika. Tu se spaja s asfaltiranom cestom iz Sv. Martina. Prolazeći Gornjom Podstranom dotiče početak atraktivne serpentine i križnoga puta koji vodi do Sv. Jure na Vršini. Lokalitet je izvanredan vidikovac, a crkva je mjesto lokalnog hodočašća o blagdan sv. Jure računat po julijanskom kalendaru. Oko crkve su ostaci ilirske gradine u čijem je opsegu nekoliko pretkršćanskih grobova. Staza iz G. Podstrane nastavlja makadamom prema podnožju zapadnih vrhova Peruna. Vrh Perunsko, s još starijom crkvom sv. Jure i prapovijesnom gradinom oko nje, bio je središnja točka u praslavenskoj sakralnoj interpretaciji krajobraza, vjerojatno se nastavljajući na već postojeći kult. Podno stijene Velikog Peruna je šumarak stoljetnih hrastova odakle zahtjevna dionica vodi prema polazištu u Strožancu.

Staza „Sunčanom stranom Peruna“

IME DESTINACIJE	PODSTRANA
Broj staze	140
Ime staze	Sunčanom stranom Peruna
Fizička zahtjevnost	2
Tehnička zahtjevnost	2
Itinerar	Podstrana, Stara Podstrana – transverzala – Podstrana
Opis itinerara	Podno pitomih Perunovih obronaka, od jugoistočnih skuta grada Splita, duž donjeg toka rijeke Žrnovnice do brežuljka Mutogras na obroncima Mosora i jadranske obale šljunkovitih uvala i plaža duge 6 kilometara, prostire se Podstrana i njezinih pet naselja: Gornja Podstrana u visinama Peruna i jadranski dragulji Strožanac, Grljevac, Sveti Martin i Mutogras. Mediteranske boje blage klime nisu ovom podneblju donijele samo ljepotu krajolika nego i plodnost maslina i vinove loze, smokve i rogača, breskve, aguma i povrća u čijim plodovima ovdje možete uživati tijekom čitave godine. UZ ekološku očuvanost prirodnog okruženja, Podstarna čuva i jedinstvene tragove prastarih slavenskih vjerovanja prvih hrvatskih doseljenika. U toponimiji pronalazimo najstarije svjedočanstvo hrvatske prisutnosti koje seže u 7. i 8. stoljeće nudeći uvid u prastaru autentičnu kulturu. Perunu su, praslavenskom božanstvu, bili posvećivani vrhovi brda, a u Podstrani nailazimo na imena vrhova iznad ušća Žrnovnice i Strožanca: Perunsko (441 m), Veliki Perun (443 m) i Perunić (448 m).
Tehničke karakteristike	Staza započinje kratkim cestovnim usponom te se od 2. kilometra spaja na široki makadamski put koji u kombinaciji s betonskim segmentima vodi do vrha staze. U početku su gradijenti vrlo blagi, svega 3-4%, no nakon 4. kilometra počinje ozbiljnije penjanje s gradijentima do 25% u trajanju do najviše 200 m što može predstavljati izazov za rekreativne bicikliste. Najduži uspon na stazi stiže nakon ravnog segmenta pogodnog za odmor i dugačak je 1,45 km s prosječnim gradijentom 9,7% , no u prvih 500 m uspona prosječni gradijent penje se do 15%. Nakon vožnje po kombinaciji makadama i betonskih staza kreće ugodni makadamski spust pitomih gradijenata vrlo često korišten od strane rekreativnih biciklista. Zadnja 2 km voze se po ravnoj cesti natrag do starta. Preporuka je MTB bicikl, no oni vještiji mogu stazu odvoziti na gravel ili treking biciklu.
Točke interesa	Crkva sv.Fabijana i Sebastijana, Perun hrastova šuma, Crkva sv.Ante i Roka
Polazna točka	Parkiralište iz marine Strožanac na ulasku u Podstranu
Dužina staze	14,5 km
Visinska razlika	453 m
Najduži uspon	Gornja Podstrana – 1,45 km \| 9,7% \| 138 m
Najduži spust	Lavčević \| 1,4 km \| -12,2%
Vrijeme vožnje	1:00 – 1:30 h
Asfalt	40%
Makadam	60%
Vrsta bicikla	MTB, E-MTB, Gravel, Treking
GPS zapis	PODSTRANA 140 – Sunčanom stranom Peruna

Staza „Starim podstranskim selima“

IME DESTINACIJE	PODSTRANA
Broj staze	141
Ime staze	Starim podstranskim selima
Fizička zahtjevnost	3
Tehnička zahtjevnost	3
Itinerar	Podsrtrana, Stara Podstrana, Stare Duće, Stara Podstrana, Podstrana
Opis itinerara	Zaštićena u zagrljaju priobalnog masiva brda Perun, slikovita obala Podstrane proteže se od splitskog obruba prema rtovima Dugog Rata, dok je s morske strane od udara otvorenog prostora čuvaju Brač, Šolta i Čiovo. Destinacija je to u srcu srednje Dalmacije, sigurno usidrena u Kaštelanskom zaljevu, koja svojim pitomim obalama i plažama, ali i adrenalinskim zaleđem obećava zabavan odmor prepun doživljaja. Brdo s imenom staroslavenskog boga Peruna, gospodara munja i gromova, čuva bogate ostatke ilirske kulture, antičke tragove i srednjovjekovne crkvice. Sv. Juraj na Vršini, brdu iznad sela Podstrana, najstarija je ovdašnja crkva podignuta tik do prethistorijske gradine u 11. stoljeću, od kada datira i neistraženo groblje uz crkvu. Od crkve sv. Jurja na Perunskom koja se spominje 1397. pruža se spektakularan pogled na ušće Žrnovnice, splitsko polje, mosorske prijevoje, more i otoke, dok je crkva sv. Fabijana i Sebastijana sagrađena u vinogradima kao zavjetna kapela zbog epidemije kuge.
Tehničke karakteristike	Stazu karakteriziaju jedan duži uspon, brojni kratki usponi i spustevi uz jedan duži spust na povratku. Podloga se kreće od asfaltirane ceste na početku, do finog makadama, betonskih puteva i kamenitih te zemljanih single trackova. Uspon koji kreće na samom startu rute te se proteže do 4,6 km prvim je dijelom asfaltni, no kasnije prelazi u kombinaciju finog makadama i betona. Prosječni nagib prvog dijela je preko 12% s maksimumom od 22,1% dužine 100 metara što znači da je uspon srednje do visoke fizičke zahtjevnosti. Nakon njega slijedi vožnja valovitim terenom uz vrlo česte promjene podloge – od finog do grubljeg makadama, uskih cesta i betonskih puteva pa do tehnički zahtjevnijih single trackova. Poslijednji spust je i najduži te ga karakterizira makadamska podloga i ugodni gradijenti te je često korišten od strane rekreativnih biciklista. Preporuka je MTB ili E-MTB bicikl, no oni vještiji biciklisti mogu stazu odvoziti i na gravel ili treking biciklu, uz poseban oprez na single track stazama koje bi mogle biti pregrube za takve vrste bicikala.
Točke interesa	Crkva sv. Fabijana i Sebastijana, hrastova šuma Perun, Crkva sv. Ante i Roka, Crkva sv. Marka
Polazna točka	Parkiralište iz marine Strožanac na ulasku u Podstranu
Dužina staze	29,0 km
Visinska razlika	910 m
Najduži uspon	Strožanac – 4,55 km \| 7,1% \| 331 m
Najduži spust	Lavčević – 2,8 km \| -9,3%
Vrijeme vožnje	2:00 – 2:30 h
Asfalt	30%
Makadam	70%
Vrsta bicikla	MTB, E-MTB , Gravel, Treking
GPS zapis	PODSTRANA 141 – Starim podstranskim selima