Biciklističke staze u Podstrani:

Šetnica uz rijeku Žrnovnicu, cca 3 km – lagana, ravna i ugodna staza za vožnju te razgled flore i faune rijeke Žrnovnice.

Makadamski put kamenolom Perun – Gornja Podstrana, cca 6 km – zahtjevna brdska staza s prekrasnim vidicima.

Vršina – Perunsko, cca 4 km – ekstremno teška staza po vršnom grebenu Peruna, terenu bogatom prapovijesnom i ranokršćanskom baštinom.

Perunsko – Vilar, cca 4,5 km – ekstremna downhill staza kojom se na spektakularan način spušta na cestu u kanjonu Vilar.

Lungomare, cca 6 km – lagana i ravna staza uz more kojom se uživa u ljepoti podstranske obale.

Mura – Mutogras, cca 1 km – ekstremna downhill staza koja vodi od izvora Mura do mora.

Put maslinika – hotel Le Meridien Lav, cca 5 km – zahtjevna staza koja iz Gornje Podstrane vodi kroz živopisni pejzaž oblikovan tradicijskim poljodjelstvom, a spušta se do mora u više inačica.

Staza „Stara sela“

Staza povezuje lučicu Strožanac, smještenu na zapadnoj granici općine Podstrana, s gradom Omišem. Početni dio prolazi naseljem Strožanac za kojim se uspinje na makadamski put koji prateći izohipsu vodi kroz živopisna stara sela smještena na padinama Primorske kose: eko-etno selo Gornju Podstranu, čija je jezgra s crkvom Sv. Ante i Roka zaštićeno kulturno dobro, potom kroz Staro selo Jesenice, s podjednako očuvanim sklopovima pučke arhitekture i spomenikom Palim borcima NOB-a u središtu sela, te konačno staro selo Duće, nadomak kojega se nalazi bivša župna crkva sv. Marka s grobljem. Obilaska su vrijedne povijesna jezgra grada Omiša i klisure ušća Cetine.

Staza „Zmijski kamen“

Staza povezuje središte Žrnovnice i povijesni lokalitet u Sv. Martinu. Počinje u lučici Strožanac te pošljunčenom lungomare, duž niza uvala i plaža, nastavlja do Sv. Martina, naselja s iznimno bogatom antičkom i srednjovjekovnom ostavštinom. Odatle se vraća u Strožanac te pošljunčenom šetnicom uz lijevu obalu rijeke nastavlja prema naselju Žrnovnica. Posjeta je vrijedan strožanački arheološki lokalitet i župna crkva Gospe u Siti, čije ime, pak, pripada mitološkom sloju a odnosi se na kult praslavenskog ženskog božanstva Mokoš. Zmijski kamen, zaštićeno kulturno-povijesno dobro, druga je ključna točka praslavenskog sakralnog krajobraza, a nalazi se tik uz cestu prema Žrnovnici, oko pola kilometra od ušća rijeke. Rijeka i staza zavijaju oko Pete Peruna to jest napuštenog kamenoloma na kojemu su snimane scene iz serijala „Game of trones“ te ulazi u naselje Žrnovnica. U središtu su župna crkva Uznesenja BDM s reljefom koji prikazuje praslavenski „Božanski boj“ te Antoničin mlin – izletište s jedinom očuvanom i obnovljenom mlinicom na rijeci Žrnovnici, na kojemu su također snimane sekvence istoga serijala.

Staza „Artur“

Staza povezuje plažu i povijesno-arheološki lokalitet u Sv. Martinu s eko-etno selom Gornjom Podstranom. Počinje kod crkve sv. Martina uz koju je nekoć stajao i dvorac čineći kompleks kojega se vlasništvo pripisuje hrvatskom knezu Mislavu. On je, po tvrđenju mletačkih izvora, sklopio mir s duždom Petrom Tradonikom 839. g. u Sancti Martini curtis, što će reći u Dvorcu svetog Martina. Crkva je podignuta na mjestu kasnoantičke crkve koja je stajala uz nekropolu. U crkvi se nalazi čuvena nadgrobna stela Lucija Artorija Kasta kojega se drži stvarnom osobom legendarnoga kralja Artura. Asfaltirana serpentina vodi do Gornje Podstrane pred kojom se skreće prema istoku do podnožja Pišćenice, najveće ilirske obredne gomile u Podstrani. Nakon okreta nastavlja se makadamom kroz selo G. Podstrana, čije je središte s crkvom Sv. Ante i Roka zakonom zaštićeno kulturno dobro, te pored zavjetne kapele Sv. Fabijana i Sebastijana, podignute za epidemije kuge u 18. st. Okretište je predviđeno na raskrižju iznad Strožanca odakle se vraća preko G. Podstrane u Sv. Martin.

Staza „Poljički krug“

U cijelosti prati asfaltirane prometnice kružeći oko masiva Primorske kose. Od lučice Strožanac vodi cestom prema Žrnovnici prolazeći uza Zmijski kamen te Petu Peruna i napušteni kamenolom. Nastavlja kanjonom Vilara prema selima Srinjine i Tugare, na čijem se ulazu nalazi „muzej“ Radilović, najveća amaterska zbirka etnološkog materijala s područja Poljica. Vrijedna je obilaska crkva Uznesenja BDM ili Gospe od Smova, pozicionirana usred šumovita brežuljka Smovo, prije ulaska u Gata. Brdo Gradac i pod njime Podgradac, mjesto izbora poljičkoga velikog kneza, srce su Poljičke kneževine. S vidikovca kod crkve sv. Jure, zaštitnika Poljica, pruža se veličanstveni pogled na ušće Cetine. U središtu Gata je muzej Poljica i spomenik Popu glagoljašu te crkva sv. Ciprijana, izgrađena na i sad vidljivim temeljima goleme kasnoantičke bazilike. Iz Gata zavojita dionica, prolazeći mimo kipa poljičke junakinje Mile Gojsalića i mimo svetišta Leopolda Mandića u Zakučcu, silazi u zapadni dio Omiša pored starog glagoljaškog sjemeništa i crkve sv. Petra Priko, zaštićenog kulturnog dobra. Jadranskom magistralom vraća se na početak u Strožanac.

Staza „Perun“

Kružna staza počinje u lučici Strožanac i nastavlja kroz naselje asfaltiranom cestom Put starog sela. Na četvrtom kilometru prolazi uz megalit Babina stina, a na petom ulazi na makadamski Put maslinika. Tu se spaja s asfaltiranom cestom iz Sv. Martina. Prolazeći Gornjom Podstranom dotiče početak atraktivne serpentine i križnoga puta koji vodi do Sv. Jure na Vršini. Lokalitet je izvanredan vidikovac, a crkva je mjesto lokalnog hodočašća o blagdan sv. Jure računat po julijanskom kalendaru. Oko crkve su ostaci ilirske gradine u čijem je opsegu nekoliko pretkršćanskih grobova. Staza iz G. Podstrane nastavlja makadamom prema podnožju zapadnih vrhova Peruna. Vrh Perunsko, s još starijom crkvom sv. Jure i prapovijesnom gradinom oko nje, bio je središnja točka u praslavenskoj sakralnoj interpretaciji krajobraza, vjerojatno se nastavljajući na već postojeći kult. Podno stijene Velikog Peruna je šumarak stoljetnih hrastova odakle zahtjevna dionica vodi prema polazištu u Strožancu.

4. siječnja 2017. | Kategorije: Biciklizam